Klibur Juventude Tane Povu KJTP hanesan
organijasaun ida ne’ebe hamrik iha komunidade aldeia Ira-Ara nia le’et, ho
objetivu prinsipal ida hakrak sai instrumentu povu nian nu’udar forsa defeza
povu nian hodi lori povu ba partisipa politika hodi komprende dezenvolvimentu
ekonomiku iha nivel baziku to’o nivel nasional, akompaiña mos prosesu dezenvolvimentu no konduz povu ba adkire
igualitariamente benefisiu husi dezenvolvimentu.
Objetivu ida ne’e Klibur Juventude Tane
Povu hakarak sai duni instrument lolos povu nian hodi konsolida nafatin povu no
lori aspirasaun povu kiik sira nian ba iha konkretizasaun moris justu no
prosperidade nia laran.
Bazeia ba moris justu no prosperidade
povu nian hakarak harii unidade forsa popular ida hodi organija nafatin, liu
husi aprosimasaun teoriku fundamental no diskusaun problema espesifiku povu
nian ne’ebe durante ne’e povu infrenta iha nia moris tomak .
Oinsa harii forsa popular ? harii forsa
popular ida hodi kontinua organija no konsolida malu nafatin hodi luta ba moris
diak povu nian, liu husi diskusaun,debate,formasaun entre juventude no inan
aman sira hotu, no husi parte hirak ne’e mak hamosu konkordansia espesifiku ida
hodi foti tematiku esensial ida ne’ebe relasiona ho Unidade paz no Dame nian,
maka sai hanesan problema fundamental no baziku husi baze nian hodi luta ba paz
no dame ho kondisaun ekonomia-politika. Atu senti realizasaun hira ne’e nia
sabor ou nia gostu maka hahu husi servisu koletivu ida ne’ebe bazeia ba ekonomia-politka
laos aktividade festeza no animasaun.
Luta ba paz no dame nia importansia mak
forsa unidade ne’e rasik, utiliza hanesan instrumentu povu nian, tuir
karakteristika humanismu nian ne’ebe reprodus nafatin karakteristika humanismu ida ne’ebe relevante
ho kondisaun povu nian.
Bazeia ba observasaun jeral ne’ebe
durante ita akompaiña, katak juventude, inan,aman no
estudante sira sempre preokupa kona ba unidade no hamosu duvidas ida katak,
oinsa mak bele iha unidade ?, senti iha laran presija los unidade paz no dame,
maibe iha nia pratika, moralmente la tuir nia hanoin ou ita bele dehan
kontradisaun entre hanoin no karakter siginfika (inosente),tamba ibun kualia
unidade maibe nunka simu ema nia ideias, hodi analiza tuir prinsipiu pesoal ida
ne’ebe justu, kualia unidade maibe la honestidade ba ema, hare deit nia kolega,
bainhira nia kolega halo erus ruma, kualia unidade maibe nia kolega halo
problema nunka ba hakbesik nia hodi fo hanoin no ajuda fo hanoin diak ruma liu
husi aprosimasaun,komunikasaun no diskusaun bebeik ho nia atu nune’e bele halo
mudansa ba nia an tuir buat ida ne’ebe los.
Espesifikamente ba juventude, no
foinsa’e feto mane ne’ebe sempre hateten no tau duvidas hakarak paz no unidade
maibe iha pratika laiha, tamba saida ?, tamba husi sira nia ibun hakarak atu
hari paz no unidade maibe iha aktividade sira ne’ebe mak iha nunka mais hatudu,
no laos la hatudu totalmente maibe iha parte espesifiku kona ba unidade nian
mak ladun hatudu tamba :
a) Hakarak paz no unidade maibe iha
servisu ruma hare malu deit lakoi ajuda ba malu ou koopera malu hodi servisu
hamutuk.
b) Hakarak paz no unidade maibe la hatudu
karakter ne’ebe la dun diak ba nia povu.
c) Hakarak paz no unidade maibe entre
inan,aman,juventude la fiar malu, no sempre viola ukunfuan sanulu Nai-Maromak
nian.
d) Hakarak
unidade maibe lakoi simu vizinu sira hodi ba partisipa sira nia
aktividade eventual ruma.
e) Hakrak unidade maibe hadook an husi nia
maluk sira ne’ebe ba mete organizasaun violentus no illegal sira ne’ebe iha.
f) Hakarak unidade maibe iha feta laran
separa feto ho mane sira no fo prioridade deit ba mane ou feto husi grupu balun
deit no diskrimina kolegas balun husi sukus seluk no konsideraida ne’e hanesan
diskriminasaun no rasial.
g) Hakarak unidade no paz maibe kontinua
hamosu egoism,individualism,define ema nia kores oi-oin.
Husi hanoin no karakter hirak ne’e mak
sai hanesan faktores esensias ida ne’ebe importante ba ita hotu atu tau iha
pratika, tamba konsidera ida ne’e mak fukun balun husi karakteristika ema nian
hodi minimize no muda sestia,prinsipiu fundamental sira kona ba paz no dame iha
ita nia le’et.
Waihira ? ita senti paz no dame iha ita
nia le’et, no hakrak senti nia sabor no nia gostu mak husu ba ita hotu atu moris hamutuk nafatin ho povu, tantu husi
klase inferior no superior, nafatin hamutuk ho sira dada lia ho sira diskusaun
ho sira hodi koalia kona ba problema hirak ne’ebe durante ne’e sira infrenta no
koko atu deskobre sira nia problema realidade hodi organiza no konsolida no
konjunta forsa popular ida hodi luta kontra esplorasaun husi ema ba ema, ka
harahun sistema esplorasaun no esploitasaun.
Viva povu Maubere !
